Budite odgovorni logo
  • Zapali iskru
  • podijelite na društvenim mrežama

    Volontiranjem protiv ovisnosti

     

    Autor: Sanda Horvatović

     

    U razvijenim demokratskim zemljama, posebice u sustavu odgoja i obrazovanja gdje su škole aktivni nositelji volonterskih aktivnosti, uloga volonterstva prepoznata je kao najzastupljeniji oblik građanskog aktivizma. U Republici Hrvatskoj volonterstvo razvija se ubrzanim tempom iako, još uvijek nije odgovarajuće zastupljeno. No, u zadnje vrijeme ulaže se velika količina znanja i napora te se stvara poticajno okruženje za razvoj strategije i programa za sustavno planiranje i organiziranje volonterskih aktivnosti, osobito u odgojno-obrazovnom sustavu.

    Istraživanje i profesionalna iskustva aktivnih volontera (posebno mladih) navode kako se volontiranjem razvijaju znanja i vještine te prijateljski interpersonalni odnosi, samopouzdanje, empatija, razumijevanje za probleme drugih, ali i razumijevanje društvenih problema. Mladi razvijaju socijalne vještine, moralne i etičke koncepte, uvažavaju različitosti kao bogatstvo društva te utječu na sveukupne društvene promjene i promjene u sustavu obrazovanja. Mladi također imaju i jasniji uvid u koncept kvalitetnog i korisnog kreiranja te u provođenje slobodnog vremena koji daje optimističniji smisao života, isključujući besmislenost postojanja, dosadu i nezadovoljstvo. Najnovija istraživanja, uz naše istraživanje, u srednjim školama ukazuju kako je volontiranje obogatilo školske obrazovne kurikulume novim vrijednostima i vještinama, posebice u kontekstu građanskog odgoja i obrazovanja. Naime, poseban iskorak napravljen je u kontekstu kvalitete rada, odnosa između obrazovnih radnika i učenika te između samih učenika, tj. mladih. Pokazalo se da su aktivni volonteri dali svoj doprinos i pomoć u radu školskih ustanova te time utjecali na smanjenje negativnih oblika ponašanja (nasilja, eksperimentiranja s sredstvima opijata i drugih neprihvatljivih oblika ponašanja) te su promicali pozitivnu sliku o samoj ustanovi u društvu. Drugim riječima, volontiranje kod mladih ima dalekosežne pozitivne posljedice koje se reflektiraju u snažnijoj građanskoj kompetenciji, odgovornosti prema sebi i drugima, razvoju aktivizma među mladima, prevenciji poremećaja u ponašanju, povećanoj konkurentnost na tržištu rada i boljoj inkluziji u društvenim zajednicama i u društvu općenito.

    Volontiranjem je naglašena dvostruka dobrobit, jer je dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina u obavljanju volonterskih aktivnosti dobrobit za druge osobe, zajednicu ili društvo, a istovremeno pruža i osobnu dobrobit u obliku osobnog rasta i razvoja različitih socijalnih vještina i aktivnog društvenog djelovanja.

    Stoga, možemo reći i da je volonterstvo od iznimne važnosti u svakoj društvenoj zajednici i Republici Hrvatskoj, jer su se u zadnjih desetak godina razvojem i aktualizacijom edukativnih programa o volonterstvu u odgojno-obrazovnim ustanovama i u društvu stvari pokrenule nabolje. Očigledno je kako se volontiranjem društvo mijenja, stvaraju se nove vrijednosti, a aktivizam mladih njeguje veću građansku odgovornost mladih osoba te omogućuje bolje, sadržajnije i kvalitetnije socijalno uključivanje mladih u društvo. Drugim riječima, primjeri dobre prakse ističu kako je došlo do razvijanja kreativnosti i tolerancije, bolje kvalitete života, prevencije poremećaja u ponašanju te učinkovitije odgovaranje na potrebe u društvu i bolju društvenu koheziju.

    Kako i koliko volonterske aktivnosti mladih utječu na njihov socioemocionalni rast i razvoj govore pokazatelji provedenog istraživanja o stavovima srednjoškolaca o volontiranju i volonterskim aktivnostima u Vukovarsko-srijemskoj županiji (Volonteri Volonterskog kluba ZIV škole „Pružam ti ruku da poletiš“ Vinkovci). Naime, 2/3 mladih navodi kako je zainteresirano za volontiranje i participativnim doprinosom rješenjima školske i društvene problematike. Također, mladi drže kako im je volonterstvo doprinijelo u stjecanju, razvoju i formiranju demografskih spoznaja koji su stvorile prosocijalne promjene i inicijative u vlastitom ponašanju te kvalitetno organiziranje i provođenje slobodnog vremena ispunjeno novim znanjem, iskustvom, entuzijazmom i energijom. Važno je naglasiti kako se mladi rado uključuju u volonterske aktivnosti ukoliko su motivirani, dobro informirani o volontiranju, ukoliko je proces volontiranja dobro organiziran i podržan od strane školskih ustanova i zajednica. Od iznimne je važnosti da mladi svoje slobodno vrijeme kreiraju i usklađuju sa svojim interesima. Istraživanja o interesima mladih (Ilišin 2007.) navode kako su za motivaciju u volontiranju značajne četiri interesne orijentacije: spoznajna, socijalna, tradicionalistička  i kompetencijska. Kao najzastupljenija i najatraktivnija koja posebno pobuđuje interes i motiviranost mladih za volontiranjem je socijalna orijentacija koja usmjerava mlade u kontekstu osobnih aktivnosti i aktivnosti za opće dobro u školskim ustanovama,  zajednici i društvu.

    Iskustva mladih volontera/ki srednjih škola VSŽ u istraživanju govore da su naučili i razvili velik broj socioemocionalnih i komunikacijskih vještina,  skupili veliku količinu informacija (savjetodavnih i edukacijskih znanja) te razvili vrijednosti poput odgovornosti, mogućnosti rješavanja problema, ostvarenja profesionalnog dojma i izgleda, volje za učenjem i stjecanjem novih vještina i kompetencija i, prije svega, kvalitetno upravljanje vremenom.

    Prema brojnim Istraživanjima (Russo i dr. 2007.), (Horvatović, 2021.) volonteri su zadovoljniji i samopouzdaniji od onih koji ne volontiraju te imaju bolji osjećaj o sebi. Na temelju navedenih pokazatelja, mišljenja sam kako se u  školskim programima trebaju uvesti sadržaji o volontiranju koji će biti dio svakog kurikuluma osnovnih i srednjih škola te fakulteta.


    LITERATURA:
    • Ledić, J. (2007): Zašto (ne)volontiramo?-Stavovi javnosti o volontiranju (AED), Zagreb
    • Medlobi, M., Friščić, K., Prgoć Zrinka, J., Požgaj, J. i Borić, I. (2021): Vodićza razvoj školske volonterske zajednice- osnovne i srednje škole. Volonterski centar Zagreb, Zagreb
    • Miliša, Z. (2008): Odnos mladih prema volontiranju, radu i slobodnog vremenu, Dikovensia XVI, 1-2:93-114.
    • Šimunković, G., Forčić, G., Milinković, D., Kamenko, J., Šehić Relić L. (2011.): Generacija za V- Zašto i  kako organizirati volonterski program u školi? Volonterski centar Osijek, Osijek

    Sanda Horvatović diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Skopju, a od 1992. godine radi u Vinkovcima kao stručna suradnica školske psihologinje i profesor mentor psihologije. Od 2020. koordinatorica u pružanju psihološke pomoći na Mreži telefona za psihološku pomoć te Liniji za savjetovanje mladih. Osnivač Volonterskog kluba mladih „Pružam ti ruku da poletiš“ koji djeluje u Vinkovcima. Članica DPVSŽ, HPK te HPD.