Budite odgovorni logo

podijelite na društvenim mrežama

Stres i poteškoće u učenju i koncentraciji

 

Autor: Matea Mauer

 

„Pod stresom sam“ je izjava koju svi vrlo često čujemo u današnje vrijeme, pogotovo nakon življenja u okolnostima u kojima je pandemija koronavirusom određivala naše živote i za većinu ljudi ovo razdoblje predstavljalo je iznimno stresnu situaciju koja je ugrožavala cjelokupno zdravlje čovjeka, kako ono tjelesno, tako i mentalno. Dio populacije koji je doživio najveća ograničenja i velike promjene u svakodnevici bili su djeca i mladi te je za njih ovo razdoblje bilo posebno stresno. Ali bitno je naglasiti kako je stres sastavni dio života, vrlo često ga ne možemo izbjeći, ali ga možemo kontrolirati i na taj način izbjeći sve negativne posljedice stresa po naše cjelokupno zdravlje.

 

Što je to stres? Definirati stres je teško jer postoji mnogo definicija stresa, ali općenito se može reći da je to odgovor našeg organizma na neki događaj koji je poremetio našu svakodnevicu i ravnotežu.  Iako na stres najčešće gledamo kao na nešto negativno, stres može biti i pozitivan, odnosno imati pozitivan učinak na nas jer je stres prirodna reakcija našeg tijela na promjene i u malim količinama djeluje tako da nas potiče na neku promjenu i daje nam dodatnu energiju i snagu.

 

Stres je najčešće uzrokovan nekim vanjskim razlogom poput npr. problema u školi, na fakultetu ili svađe s bližnjima. Najčešći izvori stresa kod mladih vezani su uz školu, prijatelje i sukob s roditeljima. Negativna ocjena ili ocjena lošija od očekivane predstavlja najčešći razlog zbog kojeg su učenici pod stresom i uznemireni. Studenti su također često izloženi velikom broju uzroka stresa koji djeluju istovremeno kao što su preseljenje u novi grad, prilagodba na studij, ispitni rokovi, seminarski zadaci, očekivanja od samoga sebe i okoline, financijski problemi i sl.  Ako razlog zbog kojeg osjećamo simptome stresa nestane, tj. ako riješimo problem u školi, ispravimo negativnu ocjenu, izgladimo nesuglasice s roditeljima ili prijateljima, smanjuje se i razina samog stresa.

 

Kad smo pod stresom, javljaju se određeni znakovi, odnosno simptomi koji nas upozoravaju da je vrijeme za promjenu u načinu života. Najčešći znakovi su glavobolje, vrtoglavice koje nemaju neki drugi uzrok, poteškoće u spavanju, promjene apetita, mučnina, napetost, loše raspoloženje, osjećaj usamljenosti, izoliranje od prijatelja i obitelji, problemi s pamćenjem, poteškoće u učenju i nemogućnost koncentracije. Koncentracija je iznimno bitna za uspjeh kako u školi ili na fakultetu, ali i u svakodnevnom životu i njezin nedostatak često sa sobom nosi poteškoće pri učenju, smanjenu kvalitetu obavljenog zadatka, ali i vlastito nezadovoljstvo zbog osjećaja da smo trebali ili mogli uložiti više truda. Zbog toga je bitno raditi na poboljšanju koncentracije pa umjesto obavljanja stvari u posljednjem trenutku, važno je osigurati si više vremena nego što je uistinu potrebno za određeni zadatak. Na ovaj način, osim što izbjegavamo stres, imamo i dovoljno vremena za odmor koji je također iznimno bitan za zadržavanje koncentracije. Kako bi se lakše koncentrirali na radne zadatke i na taj način izbjegli teškoće u učenju, važno je osigurati si primjereno mjesto za rad gdje ništa ne odvlači pažnju i motivirati se na obavljanje određenog zadatka uz unaprijed jasno definirane realne ciljeve našeg rada.

Stres ne možemo izbjeći, ali možemo naučiti kako živjeti s njim i kako se zaštititi od svih ostalih negativnih posljedica. Važno je da se kroz cijeli život što bolje brinemo o svom mentalnom zdravlju i poduzimamo korake koji nam u tome mogu pomoći.

 

Neki od tih koraka podrazumijevaju odabir zdravijih životnih stilova, izdvajanje vremena za sebe i svoje slobodno vrijeme, druženje s bliskim osobama, prepoznavanje stresa i učenje kako se nositi s njim. Svoje tjelesno, ali i mentalno zdravlje možemo zaštititi uravnoteženom prehranom sa dovoljno vitamina, minerala, kvalitetnih bjelančevina i ugljikohidrata. Ono što svakako treba izbjegavati jest konzumacija alkohola jer uzrokuje kratkotrajnu euforiju neposredno nakon konzumacije, ali zapravo djeluje sedativno. Pušenje također ima niz štetnih učinaka na organske sustave i organizam te ne doprinosi zaštiti mentalnog zdravlja. U poboljšavanju raspoloženja i borbi protiv svakodnevnog stresa izuzetno je korisna tjelesna aktivnost. Osnovna preporuka je vježbanje ili kretanje barem 30 minuta dnevno, 3 do 4 puta u tjednu. Vježbanje povećava razinu hormona koji pozitivno utječu na raspoloženje, a preporučuju se cikličke, ponavljajuće aktivnosti kao što su trčanje, plivanje, brzo hodanje, vožnja bicikla i šetnja. Ukoliko je moguće, uvijek treba dati prednost aktivnostima na otvorenom radi pozitivnog učinka dnevne svjetlosti i svježeg zraka. Važno je zadržati svoje svakodnevne rutine spavanja i buđenja, obroka, higijene, školskih obaveza i vremena za druženje. Važno je početi suzbijati stres postupno, uvodeći više manjih radnji u svakodnevicu. Na primjer, druženje s obitelji i prijateljima, pronalazak novih hobija koji će zaokupiti misli, a pomoći mogu i razne vrste opuštanja kao što je meditacija, joga i vježbe disanja. Jedna od odličnih vježbi disanja je trbušno disanje koje bi se trebalo primjenjivati svaki dan, kao i kod prvih simptoma stresa. Trbušno disanje je duboko i polagano dijafragmalno disanje, a pomaže kod poboljšavanja mentalnog i tjelesnog zdravlja. Lezite na leđa i ruke stavite ispod rebra, odnosno oko pet centimetara iznad pupka, tako da se srednji prsti obje ruke dodiruje. Udahnite i pazite da se srednji prst lijeve ruke odvoji od srednjeg prsta desne ruke. Kod udisaja se širi donji dio prsnog koša, a trbuh se zaobli. Kod izdisaja se trbuh uvlači prema kralježnici, a srednji prsti obje ruke se ponovno spajaju. Istu vježbu možete raditi i u sjedećem položaju. Sjednite i opustite tijelo, a ruke sklopite iza vrata i laktove usmjerite prema van. Podignite ruke iznad glave i dišite trbušno, udahom trbuh ide prema van, a izdahom se trbuh vraća i uvlači prema kralježnici. Ovakvo disanje bi trebalo izvoditi svaki dan tri puta dnevno po pet minuta. Na ovaj način će se tijelo opustiti, a disanje vratiti u normalu te će se sam stres s vremenom smanjiti.

 

Kako bi očuvali svoje mentalno zdravlje važno je više pažnje posvetiti sebi, na vrijeme prepoznati simptome stresa i reagirati na njih. Živimo u vremenu kada više nego ikada znamo koliko dobro mentalno zdravlje utječe na prevladavanje prolaznih životnih teškoća te se zbog toga trebamo brinuti o njemu i čuvati ga jednako kako čuvamo i svoje tjelesno zdravlje.

 


LITERATURA:
  1. Antičević, V. (2021). Učinci pandemija na mentalno zdravlje, Društvena istraživanja Zagreb, br. 2, 423-443.
  2. Beck, R. C.(2002). Motivacija: teorija i načela, Zagreb: Naklada Slap
  3. Brajković, L. (2019). Od traume do posttraumatskog rasta.
    (From trauma to posttraumatic growth), 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije: Zajedno u ratu – zajedno u zdravlju, Zadar.
  4. Brajša-Žganec, A., Raboteg-Šarć, Z, M., Kotrla-Topić, M. (2008) Relations between students’ individual characteristics, fear of school and somatic complaints.
  5. Brdar, I., Bakarčić, S. (2006) Suočavanje s neuspjehom u školi: koliko su važni emocionalna kompetentnost, osobine ličnosti i ciljna orijentacija u učenju?, Psihologijske teme, 15 (1), str. 129-149.
  6. Buljan Flander, G., Galić, R., Roje Đapić, M., Raguž, A., Prijatelj, K. (2020). Zaštitni i rizični čimbenici u prilagodbi na pandemiju COVID-19 u RH., Soc. Psihijat., 48(3), 285-300.
  7. Larsen, R. J., Buss, D. M. (2008). Psihologija ličnosti, Zagreb: Naklada Slap
  8. Petz B. (ur.) (2005.) Psihologijski rječnik,  Zagreb: Naklada Slap
  9. PoMoZi Da – Promicanje mentalnog zdravlja djece, Priručnik za učitelje i nastavnike, Hvatski zavod za javno zdravstvo
  10. PoMoZi Da – Promicanje mentalnog zdravlja djece, Priručnik za provedbu programa, Hvatski zavod za javno zdravstvo
  11. Podrška nastavnicima u vrijeme pandemije: Radna bilježnica za nastavnike, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
  12. Rijavec, M., Brdar, I. (2002) Coping With School Failure And Self-Regulated Learning, European Journal of Psychology of Education, 17 (2), str. 177-194.
  13. Stojčević, A., Rijavec, M. (2008) Provjera djelotvornosti programa učenja strategija suočavanja sa stresom zbog loše ocjene u osnovnoj školi, Napredak, 149 (3), str. 326-338.
  14. Vulić-Prtorić, A., Galić, S. (2004) Stressful Live Events and Somatization in Childhood and Adolescence, U: V. Čubela Andorić, I. Manenica, Z. Penezić (ur.), Psychology days in Zadar, Book of Abstracts, Zadar: University of Zadar.

Matea Mauer, rođena 1986. godine u Vinkovcima, akademski naziv magistra psihologije stekla pri Filozofskom fakultetu J. J. Strossmayer u Osijeku. Od 2013. godine zaposlena na radnom mjestu psihologa u Zavodu za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije, Službi za mentalno zdravlje gdje rad uključuje individualne i obiteljske savjetovališne tretmane, rad s djecom i mladima na modifikaciji ponašanja s ciljem očuvanja i poboljšanja mentalnog zdravlja te prevencije svih rizičnih oblika ponašanja. Od 2021. godine certificirani edukator i županijski koordinator programa PoMoZi Da s ciljem promicanja zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih. Članica je Hrvatske psihološke komore te potpredsjednica Društva psihologa Vukovarsko-srijemske županije.