Budite odgovorni logo
  • Zapali iskru
  • podijelite na društvenim mrežama

    Samopouzdanje i samopoštovanje

     

    Autor: Tamara Prevendar

     

    Samopouzdanje i samopoštovanje su dva pojma iz područja psihologije koja se odnose na to kako vidimo i tretiramo sami sebe. Samopoštovanje govori o tome koliko sami sebe procjenjujemo da vrijedimo, a samopouzdanje kako procjenjujemo vlastite sposobnosti tj. koliko vjerujemo da nešto možemo. I jedno i drugo uključuje misli i emocije o tome kako percipiramo sebe i kako se vidimo u interakcijama s drugima. Samopoštovanje je vezano uz identitet ili vlastiti pojam o sebi pa tako stvaramo sliku o sebi na temelju onog što nam je važno. Primjerice, ako nam je važno da smo odlični učenici tada ćemo svoje (visoko) samopoštovanje graditi kroz odličan uspjeh i školske/ akademske aktivnosti. Svaki takav uspjeh će utjecati i na naše samopouzdanje, npr. samopouzdani smo u tome da možemo savladati sve školske obaveze i jednako tako, svaki školski neuspjeh može pogoditi naše samopoštovanje. S druge strane, loš uspjeh u nekom drugom području koje nam nije toliko važno i kroz koje se ne identificiramo neće toliko remetiti naše samopoštovanje. Npr. kada znamo da nismo neki sportaši, onda činjenica da smo loši u košarci tj. da nemamo neko samopouzdanje da ćemo rasturiti košarkašu utakmicu, ne može poremetiti osjećaj visokog samopoštovanja. Tada kažemo da su oni s visokim samopoštovanjem itekako svjesni svojih mana, ali one ne remete dobro mišljenje o sebi.

    Samopouzdanje i samopoštovanje su nam važni jer utječu na niz stanja i životnih aspekata, primjerice motivaciju, školski uspjeh, pa i kasnije uspjeh u poslu, prijateljstva i ljubavne odnose, i općenito zadovoljstvo u životu. Tako će oni s niskim samopoštovanjem izbjegavati isprobavanje novih stvari bojeći se neuspjeha ili neugode, češće se uspoređivati s drugima, teže uspostavljati prijateljstva, teže postavljati granice i teže reći „ne“, ili pak imati manje motivacije i interesa za bilo čime. Nisko samopoštovanje prati i osjećaj da smo neželjeni u društvu („nikome nije stalo do mene“), osjećaje depresivnosti, a i slabije se nosimo sa stresom i frustracijom. Često osobe s niskim samopoštovanjem razviju nezdrave navike, kao što su pušenje ili opijanje jer se tako onda nose sa stresom i frustracijom.

    U razdoblju adolescencije i rane mladosti, posebno osjetljivih razvojnih razdoblja, osjećaji samopouzdanja i samopoštovanja su prilično turbulentni. Tako se jedan dan možemo osjećati najsamouvjerenije na svijetu, dok već drugi dan imamo osjećaj da ništa ne vrijedimo. Često se dogodi i da oni koji su kao mala djeca prštali od samopouzdanja, u tinejdžerskim godinama sumnjaju u sebe, zabrinuti su za svoj izgled i nesigurni su. To je posve normalno uzevši u obzir i biološke promjene (pubertet) i zahtjeve koje okolina stavlja pred nas.

    No, jedna jako dobra stvar u vezi sa samopouzdanjem i samopoštovanjem jest, s obzirom da se s njima ne rađamo, već ih učimo – ta da ih možemo istrenirati (bilo kada) kroz život. Dobrobiti visokog samopoštovanja i samopouzdanja su brojne. Kada imamo više samopoštovanja i samopouzdanja, imamo bolju sposobnost nositi se s pritiskom vršnjaka, snalaziti se u izazovnim prijateljstvima i romantičnim  vezama, donositi dobre odluke, a i oporavljati se od neuspjeha koji su sastavni dijelovi života.

    Ovdje je nekoliko prijedloga kako se uhvatit u koštac s nižim ili možda poljuljanim samopoštovanjem i samopouzdanjem i razviti zdrav osjećaj samopoštovanja.

    1. Osvijestite

    Da bismo se uopće krenuli baviti poboljšanjem samopoštovanja, prije svega valja identificirati negativna uvjerenja koja imamo o sebi. Na primjer, možemo pomisliti da „nas nitko ne voli“ i kad to pomislimo, zapišite, vodite mini-dnevnik automatskih misli. Zapišite i u kojim se situacijama javlja takva misao.

    1. Igrajte Izazov

    Jednom kada imate listu negativnih uvjerenja, krenite ih izazivati. Za svaku negativnu misao potražite dokaze koji bi je opovrgnuli. Na primjer, na „netko me ne voli“ zapišite tko vas sve poziva na druženja i uživa u vašem društvu te pita za mišljenje. Zapišite i sve svoje pozitivne strane, npr. „brižan/ brižna sam“ ili, ako vam se često povjeravaju „osoba sam od povjerenja“. Zapišite i one svoje dobre strane koje čujete od drugih. Jednom kada imate listu svojih dobrih strana, slikajte je mobitelom i pogledajte nekoliko puta dnevno ili je zalijepite negdje gdje je često možete vidjeti. Ona služi kao podsjetnik da ste ok i da je sve u redu s vama.

    1. Sami sebi recite lijepe stvari

    Isto tako, kada si sljedeći put kažete da ste „preglupi“, osvijestite tu poruku i vježbajte odgovore na nju s primjerice „možda ovo nije bilo najbolje, ali drugi puta ću drugačije/ bolje“, a zatim odmah potražite rečenicu iz izazova i recite si u čemu ste jako dobri. To je važno ponavljati jer šaljemo mozgu informacije kojima može zamijeniti nezdrave misli za zdrave, a i upotpuniti eventualne praznine koje nastanu kada otklonimo nepoželjne misli.

    1. Okružite se ljudima koji vas poštuju i dobri su prema vama

    Neki ljudi se ponašaju na načine koji na nas utječu tako da se loše osjećamo, a s nekima se jednostavno osjećamo ugodno. Prepoznajte s kojim ljudima se osjećate bolje i odaberite prijatelje koji vam pomažu da se osjećate ugodno u svojoj koži dok ste s njima. S onima koji vas „vuku prema dolje“ pokušajte provoditi manje vremena ili im reći kako se osjećate nakon njihovih riječi ili postupaka. Pokušajte izgraditi odnose s ljudima koji su pozitivni i koji vas cijene.

    1. Fokusirajte se na ono u čemu ste dobri

    Svatko od nas je u nečemu dobar – bilo da se radi o pjevanju, rješavanju zadataka, nogometu ili biti dobar prijatelj. Osvijestite svoje jake strane i uživajte u tome u čemu ste dobri. Što više vremena provodimo u aktivnostima koje nam idu, to se češće bolje osjećamo u vezi nas samih.

    1. Postavite (realne) ciljeve i ostvarite ih

    Nema bolje vježbe za praćenje vlastitih uspjeha nego postaviti cilj i raditi na njegovom ostvarenju. Primjerice, dobar i realan cilj može biti zdravije se hraniti i vježbati. Napravite plan, tj. organizirajte aktivnosti onoliko koliko su realne da vježbate svaki dan i odabirete zdrave namirnice. Npr. možda svakodnevno vježbanje od sat vremena i nije najrealniji cilj za vrijeme nastave, ali vježbanje dva-tri puta tjedno ili vikendom odlazak u prirodu je realnije da ćemo ostvariti. Držite se svog plana i pratite svaki napredak. Recite sebi: „Mogu slijediti svoj plan da vježbam tri puta tjedno i osjećam se dobro i ponosno zbog toga. Znam da mogu tako nastaviti“.

    1. Naučite biti asertivni i reći NE

    Ljudi s niskim samopoštovanjem često osjećaju da moraju pristati na sve što im drugi kažu, čak i kada to zapravo ne žele. Biti asertivan znači izraziti svoje mišljenje tako da pošujemo mišljenja i potrebe drugih ljudi te očekivati isto od njih, tj. da drugi poštuju nas. Mali trik za učenje asertivnosti je učiti od drugih asertivnih ljudi – promislite tko su ljudi u vašoj okolini koji jasno kažu svoje mišljenje bez da uvrijede drugoga. Jednom kada ih pronađete, gledajte kako se oni ponašaju i pokušajte činiti isto. S vremenom prilagodite svoju asertivnost u vaš stil. Npr., netko možda kaže samo „ne želim danas izaći van“, a vama će biti ugodnije reći „danas se ne osjećam najbolje za izaći, možemo se vidjeti i kod mene“. Na različite načine možemo reći „ne“ i vježbati koji su najprikladniji da drugi shvate poruku.

    1. Pomozite drugima

    Pružanje pomoći, bilo da smo rame za plakanje prijatelju, pomažemo u kućanskim obavezama ili volontiramo, je također način za razvijanje samopoštovanja. Osvijestite koje sve dobre stvari činite za druge i kako vaše djelovanje čini razliku. Nekom ste možda uljepšali dan i nasmijali ga. Pozitivan stav prema sebi i drugima postepeno gradimo i koliko god se činilo nešto malim, nizanje dobrih aktivnosti je upravo kako stječemo samopoštovanje.

    Sjetite se da se ove vježbe i koraci mogu ponavljati bilo kada i u bilo kojim životnim okolnostima. Jednom „nije mi pomoglo“ ne mora značiti da će biti tako u nekoj drugoj situaciji. I uvijek – bolje je raditi „češće male korake“ nego „ponekad neki veliki skok“. 🙂

     


    LITERATURA:
    • Boban Lipić, A., Jambrović Čugura, I., Kolega, M. (2020): Psihologija – udžbenik psihologije u drugom i trećem razredu gimnazija. Zagreb, Školska knjiga.
    • Kako si? Samopoštovanje i samopouzdanje

    Dostupno na: https://www.kakosi.hr/2020/11/03/samopostovanje-i-samopouzdanje/

    • NHS: Raising low self-esteem

    Dostupno na: https://www.nhs.uk/mental-health/self-help/tips-and-support/raise-low-self-esteem/

    • Verywell Family: 8 Essential Strategies for Raising a Confident Teen

    Dostupno na: https://www.verywellfamily.com/essential-strategies-for-raising-a-confident-teen-2611002


    Tamara Prevendar diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te doktorirala psihoterapijske znanosti na Sveučilištu Sigmund Freud u Beču.  Osim rada u privatnoj praksi, predaje na studijima psihologije i psihoterapijske znanosti na Sveučilištu Sigmund Freud u Ljubljani i Beču, te radi kao stručna suradnica u Glazbenoj školi Blagoja Bersa u Zagrebu.