Vijesti
Malo mi za sriću triba
Autor: Ana Boban Lipić
Znate li da su Ujedinjeni narodi proglasili 2012. godine Međunarodni dan sreće koji se obilježava diljem svijeta 20. ožujka? Svake godine Svjetsko izvješće o sreći (World Happiness Report) rangira 146 zemalja prema stupnju sreće koji su stanovnici iskazali. U 2022. godini Finska je petu godinu zaredom proglašena najsretnijom zemljom na svijetu, a Hrvatska se nalazi na 47. mjestu.
Što nas čini sretnima i kako pronaći sreću univerzalna su pitanja koja zaokupljaju ljude od davnina, a zadnjih dvadesetak godina su i predmet interesa pozitivne psihologije koja istražuje optimalno ljudsko funkcioniranje i činitelje koji omogućuju pojedincima, zajednicama i društvima da se razvijaju i napreduju. Kreće od postavke da ljudi žele život koji je ispunjen, ugodan svrhovit i vrijedan življenja te žele razvijati ono najbolje u sebi. Martin Seligman, utemeljitelj pozitivne psihologije dao je i formulu sreće:
S = OP + O + V
Sreća = osobna predispozicija + okolnosti + voljna kontrola. Pa da vidimo što predstavlja svaki od ovih elemenata formule.
S je trajna razina sreće, prevladavajući osjećaj zadovoljstva životom. Ona je drugačija od trenutnog dobrog osjećaja kada, primjerice pojedemo fini obrok, pogledamo dobar film i sl.
Ono što zanima znanstvenike, ali i svakog pojedinca je kako trajno podignuti razinu sreće? Analizirajući pojedine elemente u navedenoj formuli doznat ćemo koliko i kako svaki od njih doprinosi tome cilju.
OP je osobna predispozicija za sreću, uvjetovana nasljednim činiteljima i doprinosi oko 50% trajnoj razini sreće. Svatko od nas ima neku svoju prirodnu razinu i raspon sreće. Pretpostavimo da je na skali od 1 do 5 naša prirodna razina sreće 3. Neki sretni događaji, primjerice uspješno položen diplomski ispit, dobitak posla i slično podignut će je na 4. Isto tako, pad ispita ili gubitak posla spustit će je na 2. No, nakon nekog vremena dolazi do adaptacije (prilagodbe) na situaciju i naša razina sreće će se ponovo vratiti u svoju početnu, uobičajenu točku funkcioniranja tj. 3. Čovjek se relativno brzo navikne na i dobre i loše događaje. To je korisno u svim lošim situacijama, primjerice kada zbog bolesti moramo promijeniti način života, ali ne i kada sve dobre stvari počnemo uzimati zdravo za gotovo i prestanemo osjećati zahvalnost.
Dakle, na osobnu predispoziciju za sreću ne možemo bitno utjecati i na „zadanu“ tj. prirodnu točku sreće uvijek se vraćamo, bilo u dobrim ili lošim situacijama.
O su okolnosti u kojima se nalazimo. One imaju oko 10% udjela u našoj dugoročnoj sreći. Utvrđeno je da su ljudi koji žive u demokratskom društvu s većim osobnim slobodama, bračnoj ili partnerskoj zajednici, nisu izloženi negativnim događajima, imaju razvijenu socijalnu mrežu (obitelj, prijatelje) ili su vjernici u pravilu sretniji i zadovoljniji životom.
Pokazalo se da neke vanjske okolnosti, suprotno uvriježenom mišljenju ne igraju tako veliku ulogu u subjektivnom osjećaju sreće. Često novac poistovjećujemo sa srećom. No, novac je bitan je samo do određene razine tj. važno je da nam osigura normalnu egzistenciju i financijsku sigurnost. Između ljudi srednjeg imovinskog statusa i bogatih nema bitne razlike u zadovoljstvu životom. Isto tako ni zdravlje ne igra tako veliku ulogu kao što obično mislimo. Mnogo je važniji subjektivni doživljaj zdravlja, a ne objektivna dijagnoza pa, primjerice, čak i ljudi koje zbog nesreće ostanu nepokretni, unutar osam tjedana iskazuju nešto više pozitivnih nego negativnih emocija. U roku od nekoliko godina, oni su u prosjeku samo malo manje sretni od pojedinaca koji nisu paralizirani. Nema razlike u zadovoljstvu životom između manje i više obrazovanih, kao i onih koji žive na selu ili u gradu.
Dakle, okolnosti utječu i nije ih lako promijeniti, ali kada bismo to i mogli, ne bi značajno utjecale na našu sreću.
Dolazimo i do trećeg slova u formuli, V predstavlja čimbenike koji su pod našom voljnom kontrolom i kao što ste vjerojatno dosad zbrojili oni imaju oko 40% udjela u našem subjektivnom osjećaju sreće. Dakle, ako želimo promijeniti svoju trajnu razinu sreće, u njih se isplati investirati i naučiti kako se to radi.
Voljni čimbenici na koje možemo utjecati odnose se na tri vremenske orijentacije našega života: prošlost, sadašnjost i budućnost. Što imamo više pozitivnih emocija o njima, sretniji smo. Iz iskustva znamo da ne možemo izravno utjecati hoće li se neka emocija javiti ili ne, ali… Najprije ćemo napraviti kratki vježbu, a onda objasniti.
Navedenim redoslijedom, polako napravite ono što traži:
- Naljutite se najjače što možete.
- Zamislite jabuku.
- Natjerajte srce da brže kuca.
- Lupite dlanom o dlan.
Što vam je bilo najlakše napraviti? Zamisliti jabuku i lupiti dlanom o dlan, je li tako? A sada slijedi objašnjenje. Naše ukupno djelovanje je cjelina od 4 komponente: emocionalne (naljutiti se), misaone (zamisliti jabuku), fiziološke (natjerati srce da brže kuca) i reakcije (lupiti dlanom o dlan). Misaona komponenta i reakcije izravno su pod našom kontrolom, a emocionalna i fiziološka nisu. No, upravljajući svojim mislima i reakcijama mijenjamo svoje emocije i fiziologiju. Primjerice, u situaciji kada padnemo ispit umjesto da budemo ljuti na sebe (ili profesora) i mislimo kako smo nesposobni (ili kako je nepravedan) te da nam pri tome srce lupa, skače krvni tlak i bacamo stvari, možemo prihvatiti situaciju, razmisliti kako se za idući rok bolje pripremiti te odmah razraditi i zapisati plan djelovanja.
Osobito je važno da ne ostanemo „zarobljeni“ u prošlosti stalno misleći na situacije koje se imale negativan ishod za nas jer tada cijela naša fiziologija (krvni tlak, rad srca, disanje izlučivanje hormona, i sl.) funkcionira kao da stresna situacija i dalje traje. U takvom stanju skloniji smo prisjećanju prošlih sličnih situacija i stalno proživljavamo negativne emocije. Uz takvo razmišljanje o prošlosti, unaprijed zamišljamo buduće katastrofične scenarije, koji su rijetko realni, ali upravo zato što vjerujemo u njih (neću ni idući put proći ispit), shodno tome se i ponašamo (ne učimo s voljom i koncentrirano) te time stvaramo uvjete da se zaista i dogode. Taj fenomen poznat je pod nazivom proročanstvo koje samo sebe ostvaruje i dokazan je. Dakle, suprotstavite se negativnim mislima, čim se pojave zamijenite ih pozitivnima. Unaprijed možete smisliti rečenicu koja je ohrabrujuća, primjerice, „Bilo pa prošlo.“, „Sigurno ću naći rješenje.“, tako ćete „izgurati“ negativne misli. Promjenom svog ponašanja također možete utjecati na emocije.
Stoga, da biste podigli svoju trajnu razinu sreće, promijenite svoje razmišljanje o prošlosti, perspektivu budućnosti i doživljaj sadašnjost. Neka vam prošlost bude izvor mudrosti, prihvaćanja, zahvalnosti, sadašnjost zanosa, poleta, strasti, užitka, a budućnost optimizma, nade i vjere.
I na kraju evo i nekih savjeta kako povećati svoje zadovoljstvo životom i iskoristiti onih 40% koliko je u vašim rukama da stvorite smislen, kvalitetan i ispunjen život.
- Ograničite dnevnu uporabu mobitela (nemojte odmah odustati od daljnjeg čitanja 🙂 )
Prema nekim istraživanja u prosjeku provedemo 5 sati dnevno na mobitelu pregledavajući kojekakve sadržaje, a svoj smartphone provjeravamo do 85 puta. Interesantno je da u prosjeku u virtualnom svijetu provedemo dva puta više vremena nego što je naš subjektivni dojam. Ako volite svoj mobitel, onda biste se na kraju dana nakon intenzivnog druženja s njim trebali osjećati opušteno, zadovoljno, ispunjeno. Je li to baš tako ili ipak imate neke od simptoma koje su posljedica prevelikog korištenja mobitela, poput problema s koncentracijom, pažnjom, pada kvalitete rada, povećanje razine stresa, tjeskobe i depresivnosti, problema sa spavanjem?
Razmislite o nekoj dnevnoj varijanti happy houra bez mobitela. 🙂 Pa provjerite kako se osjećate.
- Njegujte bliske odnose s drugima
Istraživanja dosljedno pokazuju da su bliski odnosi s drugima glavni čimbenik dobrog mentalnog i fizičkog zdravlja. Okružite se ljudima koji vas vole i koje volite te kvalitetno provodite vrijeme s njima.
Umjesto da druženje s prijateljima prekidate mobiteliranjem, snimanjem selfija i instant objavljivanjima na društvenim mrežama, dijelite svakodnevnih radosti, brige, planove, stvarajte nove uvide, ideje, smijeh, ljubaznost, podršku… Najvrjednije što možemo dati jedni drugima je vrijeme u kojem je sva naša pozornost „sada“ i „ovdje“ jer to je ono što stvara blizak i kvalitetan odnos koji nam je važan za osjećaj ispunjenosti.
Budite ljubazni u kontaktima i komunikaciji s drugima, možda je baš vaša lijepa riječ, osmijeh, ljubazna gesta ono što će im razvedriti dan.
- Volontirajte i donirajte
I u ovom slučaju istraživanja dosljedno pokazuju da je spremnost na pomaganje povezana s osjećajem sreće. Diljem svijeta, i u bogatim i siromašnim zemljama, sretniji su ljudi koji su pomagali drugima ili donirali sredstva.
Ljubaznost, zalaganje, zaštita, volontiranje, pomaganje važni su za sve članove društva, kako za one koji primaju pomoć tako i za one koji ju daju i to je naš mali doprinos da život ljudi oko nas bude bolji.
Lav Tolstoj je napisao: „Svi ljudi žive, ne zbog brige za sebe nego zbog ljubavi koju drugi ljudi u svojim srcima njeguju za njih.“.
I tu se više nema što dodati.
- Konzumirajte dnevnu dozu tjelovježbe
To je dobro i za tijelo i za duh, a posebno utječe na smanjenje depresije i anksioznosti.
Fizička aktivnost potiče lučenje dopamina, hormona sreće, u našem mozgu, što dovodi do trenutačnog osjećaja zadovoljstva.
Nijedan sport nije toliko lako dostupan, jeftin, a donosi toliko brzo dobrobiti kao trčanje. O tome kako početi trčati imate mnogo članaka na internetu, a možete se uključiti u neku školu trčanja (vjerujte, jako dobro uložen novac).
- Budite zahvalni
Spomenuli smo da se jako brzo naviknemo na sve dobro što imamo i što nam se događa u životu. E pa: prisjetite ih se! Svaku večer zapišite 3 stvari zbog kojih ste zahvalni. Razmišljajući o lijepim iskustvima doživljavate i ugodne emocije. Možete papirić zalijepiti na vidljivo mjesto i sutra ga odmah zamijeniti novim (zbog već spomenutog navikavanja).
- Planirajte vrijeme
Napišite dnevni plan i odredite 2-3 stvari koje obavezno morate napraviti. Jasan raspored onoga što vas očekuje smanjuje anksioznost, pomaže vam da se usredotočite i da u kraćem vremenu obavite više stvari. Dobro iskorišten dan stvara nam osjećaj zadovoljstva.
- Pronađite svoju strast
Isprobajte različite aktivnosti dok ne pronađete svoju strast. Znat ćete da te ju pronašli kada potpuno „uronjeni“ u nju zaboravite na vrijeme (mobiteli i video igrice ne spadaju u ovu kategoriju 🙂 ).
Strast može biti i posao kojim se bavimo. Malo se toga može usporediti s zadovoljstvom koje osjećamo kada radimo ono što volimo. To našem životu daje svrhu i misiju, posebno ako je usmjeren i na dobrobit zajednice u koji živimo.
- Boravite u prirodi, uživajte u tišini, putujte, čitajte dobre knjige, slušajte dobru glazbu,…
Ove aktivnosti pobuđuju u nama emocije poput divljenja, čuđenja, ljepote, ushita, poniznosti i stvaraju nam dojam povezanosti s nečim što je dublje, trajnije i veće od nas samih i što je teško riječima opisati.
Uglavnom, ako morate izabrati između kupovine novih cipela i ulaznice za koncert, izaberite koncert, osjećaj zadovoljstva duže traje (tako barem kažu istraživanja).
U ovim „receptima“ ima puno mjesta da dodajete svoje začine, mijenjate ih, isprobavate nove kako biste svoj život učinili taman po svom guštu. Sretno na tom uzbudljivom i kreativnom putu!
LITERATURA:
- Boban Lipić, A., Čugura Jambrović, I,. Kolega, M. (2020.) Psihologija. ŠK. Zagreb.
- Seligman, M. (2006). Learned optimism: How to change your mind and your life. New York: Vintage Books.
- https://happyproject.in/happiness-formula-equation/
- https://www.pursuit-of-happiness.org/history-of-happiness/martin-seligman-psychology/
ZA ONE KOJIMA NIKADA NIJE DOSTA
Pozitivna psihologija kategorizirala je skup od 24 karakterne snage koje se mogu razvrstati u temeljnih 6 vrlina, a svatko od nas ima aspekte tih snaga u svojoj osobnosti.
- Mudrost i znanje: uključuju kreativnost, želju za učenjem, radoznalost, otvorenost uma
- Odvažnost: autentičnost (integritet), hrabrost, upornost i vitalnost
- Humanost: velikodušnost, ljubav, socijalna inteligencija
- Pravednost: poštenje, sposobnost vođenja i timska usmjerenost, socijalna odgovornost
- Umjerenost: samokontrola, razboritost, skromnost i poniznost, opraštanje i milosrđe
- Transcendentnost: zahvalnost, nada i optimizam, humor i razigranost, poštovanje ljepote i izvrsnosti, duhovnost i religioznost.
Kada shvatite koje su vaše jake strane karaktera tj. vrline, koristite ih što je češće moguće, jer tako možete povećati svoju sreću i zadovoljstvo životom (na POVEZNICI možete ispuniti test i odrediti svoje snage karaktera).
Ana Boban Lipić, rođena je u Splitu, a studij Psihologije završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Predaje u gimnaziji i na fakultetu, dio radnog vremena je školski psiholog te je jedna od autorica udžbenika iz psihologije.