Državna matura – lako i bez stresa

Od osnovne pa do kraja srednje škole, kraj školske godine mladima, posebno maturantima nosi izvjesno opterećenje, pritisak, uznemirenost i strah. Razgovarali smo sa socijalnom radnicom i psihoterapeutkinjom Irenom Barišić Milunić te saznali kako ublažiti stres i položiti državnu maturu bez muke – “mogućnosti su velike, samo je važno izabrati pozitivan pogled na situaciju u kojoj trenutno jesu i hrabro kročiti u neke izbore.”

Siora photography, Unsplash

Koji su neki od najvećih strahova učenika vezani za maturu, zašto se učenici boje te kakav je utjecaj straha na rezultate koje ostvaruju?

Od osnovne pa do kraja srednje škole, kraj školske godine djeci i mladima nosi izvjesno opterećenje , pritisak, uznemirenost i zabrinutost. U savjetovalištu  uvijek primjećujemo krajem školske godine povećanu brigu kod djece i mladih, posebno maturanata  zbog završnih ocjena, ispitivanja, očekivanja i reakcije roditelja,  zbog čega se javlja određeni strah, tjeskoba i uznemirenost. Polaganje državne mature predstavlja vrlo važan korak za maturante, utječe na upis fakulteta i realizaciju željenih izbora, pa tako vrlo često čujemo od maturanata da ih je „preplavio“ osjećaj straha i tjeskobe jer misle da neće uspjeti položiti maturu, „upasti“ na fakultet prvog izbora, da će razočarati roditelje, pokazati se neuspješnima u odnosu na druge, imati upropaštenu budućnost ili „zaglaviti“.

Znamo da umjerena razina stresa dovodi do optimalnog uspjeha u rješavanju mentalnih zadataka i da blaga uznemirenost može biti motivirajuća, usmjeriti našu pažnju na problem ispitnih pitanja i konačno dovesti do zadovoljavajućeg postignuća. No, isto tako znamo da ukoliko je intenzitet uznemirenosti i straha velik i čest postat će otežavajući za uspješno rješavanje zadataka i može negativno utjecati na uspjeh i učinkovitost.

Tim Gouw, Unsplash

Što biste savjetovali maturantima? Kako umanjiti strah, stres i nelagodu prije ispita?

Kako bi smanjili stres i nelagodu prije ispita važno je znati da je određena količina tjeskobe sasvim normalna te da može biti poticajna. Naravno, u vremenu kada znamo datume polaganja pojedinih predmeta da je važno početi učiti na vrijeme, prikupiti sve materijale, napraviti raspored učenja i postaviti realne ciljeve i očekivanja. Dobro je usredotočiti se na gradivo i otkloniti sve ono što bi okupiralo pažnju, poput mobitela, televizije i slično.  Raditi sve ono što olakšava učenje. Nekome su to dodatne bilješke, uzajamno ispitivanje s nekim od prijatelja ili izlaganje na glas.

U pripremama za polaganje mature, važno je odvojiti vrijeme za relaksaciju i opuštanje uz aktivnosti poput plesa, sporta, vježbanja, gledanja filma, šetnje ili izlaska s prijateljima.

Kako pristupiti i organizirati učenje? Navedite nekoliko korisnih savjeta i tehnika učenja.    

Vjerujem kako je većina maturanata napravila dobru organizaciju učenja i važno je imati na umu da je upravo dobra organizacija nešto što može pomoći da budu uspješniji.

Znam da su neki razrednici i djelatnici pedagoške službe podučavali mlade ljude kako se organizirati i kako uspješno učiti no nikada nije previše podsjetiti se na to što sve pomaže da učenici budu uspješni u učenju.

Za početak je dobro prikupiti snagu i energiju što uključuje dovoljno sna, fizičku aktivnost i zdravu prehranu te postaviti ciljeve, napraviti plan i program učenja. Važno je pripremiti materijale, povezati gradivo s prijašnjim znanjima i koristiti bilješke, umne mape, dijagrame i asocijacije. Preporučam korištenje ispitnih kataloga koja detaljno opisuju strukturu ispita, predmetna područja koja se ispituju i način ocjenjivanja te rješavanje matura iz prethodnih godina. Korisne tehnike su svakako vizualizacija činjenica i korištenje tehnologije, redovito ponavljanje gradiva i učenje s prijateljima. Također, potrebno se nagraditi nakon učenja i kontinuirano odmoriti.

Ponekad se dogodi  da učenici zbog straha i treme prvu maturu kojoj pristupe napišu slabije od očekivanja i zbog toga izgube motivaciju pa onda svakom sljedećem ispitu pristupaju vođeni prijašnjim „lošim“ iskustvom. Što bi ste savjetovali u takvoj situaciji?

Već sam rekla kako pretjerani stres i anksioznost mogu dovesti do raznih psihičkih ali i tjelesnih poteškoća što utječe i na nedovoljnu koncentraciju, pretjerano znojenje, određenu „blokadu“, „ ne mogu se sjetiti“ i ubrzano disanje  što onda svakako dovodi  do lošijeg rješavanja zadataka i u konačnici lošijeg uspjeha.

Tada se mogu javiti misli da sam neuspješan da je sve izgubljeno i da nema smisla pisati daljnje ispite,  dakle jedan cijeli repertoar negativnih razmišljanja i poruka koje mlada osoba šalje sebi.  Znam da je tada teško,  no svakako bi bilo dobro fokusirati se na preostale ispite i pokušati dati sve od sebe jer postizanjem boljeg rezultata na preostalim ispitima povećava se šansa za upis na neki od željenih fakulteta ali i u slučaju ponavljanja ispitne mature predmeta s kojim nisam zadovoljan imat ćemo dovoljno vremena biti usmjereni samo na taj predmet.

Lošiji rezultat na jednom od ispita mature nije odraz vrijednosti maturanta niti određuje uspjeh u karijeri. Upravo to iskustvo  može biti ključ promjene učenja i može pomoći da u konačnici poboljšaju svoj rezultat.

Predložite nekoliko aktivnosti koje bi maturanti mogli raditi u slobodno vrijeme, a također mogu biti korisne za pripremu mature?

Govorili smo o tome koliko je vrijeme priprema za maturu stresno razdoblje , kako je važno da taj stres dovedemo na neku prihvatljivu razinu i iz tih razloga osim dobre organizacije vezano za učenje nikako ne bi trebali zanemariti aktivnosti koje ih opuštaju i u kojima uživaju. Stres može dovesti do smanjene motivacije pa je važno  pronaći učinkovite strategije suočavanja s tim stresom što znači uzeti u tom ritmu rada određenu količinu slobodnog vremena. Jedan od ciljeva tog slobodnog vremena je svakako postizanje unutrašnjeg zadovoljstva koje utječe na kvalitetu života pojedinca i produktivnije djelovanje.

Mladi ljudi navode razne tehnike i aktivnosti koje ih opuštaju pa sigurno neke od njih mogu pomoći u vraćanju ravnoteže, odnosno povećati osjećaj efikasnosti. U nekom vremenu koji odvoje za sebe mogu vježbati, trčati, otići u šetnju, izraziti svoje misli i osjećaje crtanjem, plesom, glazbom, pokretom, mogu u nekim trenucima za sebe, obitelj, prijatelje kuhati, pripremiti neki omiljeni desert, pogledati dobar film ili seriju, pročitati neku zanimljivu knjigu, otići na masažu, prošetati s kućnim ljubimcem, odigrati s obitelji ili prijateljima društvenu igru, meditirati, razgovarati, dijeliti iskustva, zabaviti se s dobrim prijateljima. Isto tako korištenje raznih ekspresivnih i kreativnih tehnika u slobodnom vremenu omogućuje da bolje razumijemo sebe, svoje osjećaje, misli i raspoloženja pa na taj način lakše upravljamo sobom.

U svakom slučaju slobodno vrijeme otvara široki prostor koji bi svaka mlada  osoba mogla ispuniti onako kako hoće, umije i kako joj treba.

Maturanti također često slušaju ranija iskustva o maturi. Je li to dobar način? Na koji način nam tuđa iskustva mogu pomoći, a na koji odmoći?

Nekada savjeti  i iskustva starijih studenata o maturi svakako mogu pomoći i u određenoj mjeri olakšati mladima na što da se fokusiraju i kako da si u ovoj stresnoj situaciji smanje pritisak i terete koje im stoje na putu pripreme. Naravno, ukoliko je netko od njih iz raznih razloga razočaran ili je imao neki neuspjeh iz kojih nije izvukao neke dobre zaključke i promjene može ih još više uplašiti i može podebljati neke sumnje u vlastite potencijale i uvide.  Svakako bi bilo dobro da za sebe u dijeljenju iskustava starijih kolega uzmu ono što misle da im može olakšati pripremu i ono što im se čini kao dobit.

Za kraj, matura je prošla. Došli su rezultati, međutim učenik nije uspio upisati željeni fakultet. Što učiniti u takvoj situaciji, kako gledati pozitivno u takvoj situaciji? Koje su neke od mogućnosti učenika kada ne upišu željeni fakultet?

Objavom rezultata i uvidom u svoj poredak učenici dođu na mjesto na kojem shvate da ipak neće moći upisati željeni fakultet pa to percipiraju kao veliki neuspjeh  i nerijetko se silno razočaraju. Važno je znati i podsjetiti se da uspjeh u životu nije određen državnom maturom ili upisom na određeni fakultet. Ako nisu dosegli rezultat koji je dovoljan za upis na željeni fakultet  možda mogu razmotriti mogućnosti upisa na neki sličan studij, razmotriti mogućnosti kasnije promjene fakulteta, pauzirati jednu godinu i to vrijeme iskoristiti za nešto raditi i  bolje se pripremati za upis u idućoj školskoj godini. Bilo bi dobro pokušati ovu situaciju promatrati kao priliku za neke nove odluke jer iz iskustva znamo da neke osobe završe željene fakultete i tek kasnije osvijeste i zaključe da bi željele nešto drugo raditi i sasvim uspješno realiziraju svoje mogućnosti. Dakle, mogućnosti su velike, samo je važno izabrati pozitivan pogled na situaciju u kojoj trenutno jesu i hrabro kročiti u neke izbore.

Kal visuals, Unsplash