Demokracija i ljudska prava – težnja za dostojanstvom u svijetu

Autor: Helena Tomšek

U posljednje vrijeme smo imali prilike puno puta čuti o ljudskim pravima i slobodi. Iako se radi o poznatim pojmovima koje često spominju osobe na visokim funkcijama, o samom značenju ljudskih prava, demokraciji, dostojanstvu prosječna osoba zapravo jako malo zna. Stoga ni ne čudi da na spomen navedenih pojmova čovjek nezainteresirano odmahuje rukom, ne sudjeluje u raspravama na tu temu ili jednostavno preskoči sve članke koje sadržavaju navedene pojmove u naslovu.

Jedna od najčešćih definicija ljudskih prava je ta da se ljudska prava odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stječe određena neotuđiva prava. Ideja ljudskih prava ima svoj korijen u davnoj prošlosti što ukazuje na njezinu važnost, ali i potrebu društva da se prava utvrde i da se o njima raspravlja. Iako postoji velik broj dokumenata u kojim su uređena ljudska prava, važno je istaknuti Opću deklaraciju o pravima čovjeka UN-a iz 1948. godine i Europsku konvenciju o ljudskim pravima iz 1953. godine. Neke od najznačajnijih prava koja se spominju u navedenim dokumentima su pravo osobe na ljudsko dostojanstvo, na život, slobodu i osobnu sigurnost, slobodu kretanja i boravka, ravnopravnost spolova i drugo. Demokracija i ljudska prava političke su ideje koje upućuju jedna na drugu, no razmotrivši pobliže njihov odnos, može se uvidjeti da se radi o dvostrukom odnosu. Naime, demokracija je jedno od spomenutih ljudskih prava te ujedno služi kako bi se ta prava osigurala i zaštitila, no s druge strane javlja se i potreba za zaštitom pojedinih ljudskih prava od volje većine. Kada se malo zastane i promisli o prethodnoj izjavi, može se uočiti da je zaštita ljudskih prava te provedba istih izuzetno zahtjevan posao koji iziskuje puno razmišljanja i savladavanja brojnih prepreka. Kao što Mirjana Oklobdžija (1989, str. 259.) u svom radu navodi ‘… postoje univerzalne vrednote kao što je, na primjer, ljubav prema slobodi i potreba za dostojanstvenim životom…koji zvuče jednostavno, ali se krše još jednostavnije i kada ih načelno prihvaćamo, te da to sve treba uzeti u obzir kada se govori o ljudskim pravima koja su pripadna svima.“. Kada se govori o odnosu dostojanstva i ljudskih prava, nailazi se na više različitih tumačenja. Prema jednom koje se navodi u literaturi, dostojanstvo se definira kao drugi naziv za set ljudskih prava, zatim postoje stajališta prema kojima je dostojanstvo jedno od ljudskih prava, a još jedno zanimljivo gledište definira dostojanstvo kao osnovu ljudskih prava. Drugim riječima postojanje ljudskih prava jest posljedica dostojanstva. Pregledom literature dalo se uočiti kako ne postoji jedinstvena definicija dostojanstva te će iz tog razloga ovdje biti prikazano više njih. Dostojanstvo se može opisati kako svojstvena i neotuđiva vrijednost svih pojedinaca bez obzira na spol, dob, rasu fizičko i psihičko stanje. Smatra se da je dostojanstvo temelj psihološke dobrobiti, kvalitetnih socijalnih odnosa i ljudskosti te se iz tog razloga pojam dostojanstva sve više uključuje i u kontekst psihološkog rada. Također, dostojanstvo se može definirati kao socijalni konstrukt, a Ziedonis i sur. (2016) navode i kako sami ljudi iskazuju težnju ka osjećaju povezanosti s drugima u svojoj okolini te da imaju potrebu tomu pridati neko značenje, svrhu i vrijednost. Ako se uzme u obzir činjenica da socijalna izolacija i usamljenost često leže u pozadini brojnih psihičkih poremećaja, uvrštavanje intervencija pomoću kojih će se poticati osjećaj dostojanstva i pripadnosti kod osobe može donijeti brojne koristi. Zaštita i promocija dostojanstva je jedna od glavnih tema UNESCO-ve Deklaracije o bioetici i ljudskim pravima, a u svrhu postizanja tog cilja, važno je osigurati strategije koje će doprinijeti očuvanju mentalnog zdravlja za sve, a i ujedno podići svjesnost o poteškoćama s kojima se susreću ljudi s mentalnim poteškoćama.

Kao zaključak valja istaknuti da je poznavanje ljudskih prava preduvjet za njihovu primjenu te bi se iz tog razloga ovoj temi trebalo pridavati više pažnje. Također, na temelju ovog kratkog pregleda može se uočiti kako postoji još dosta prostora za rasprave i razmatranja te da ova tema ne bi trebala stajati po strani i biti ignorirana u svakodnevnom životu. Dostojanstvo slobodnog čovjeka je aktivno i stvaralačko, za njega se sami trebamo boriti te je to ujedno preduvjet i baza napretka ljudskog društva. Osim navedenog, osvještavanje vlastitog dostojanstva, prepoznavanje njegove uloge u našim životima i koristi koje nam donosi je svakako od velikog značenja te ujedno predstavlja i prevenciju od psihičkih poteškoća s kojima se, prema najnovijim istraživanjima, sve više mladih bori.

LITERATURA:

Oklobdžija, M. (1989). O ljudskom dostojanstvu. Rev. za soc., 20 (3-4), 255—262.

Lohmann, G. (2004). Demokracija i ljudska prava, Polit. misao, XLI (1), 115–125.

Ziedonis, D., Larkin, C. i Appasani, R. (2016). Dignity in mental health practice and research: Time to unite on innovation, outreach and education. Indian j. Med. Res., 144, 491-495.

Helena Tomšek rođena 1996. godine u Vinkovcima. Diplomirala psihologiju pri Filozofskom fakultetu u Osijeku 2020. godine. Pripravnički staž odradila kao stručni suradnik psiholog u jednoj srednjoj školi u Vinkovcima, a trenutno je zaposlena u Centru za socijalnu skrb primarno na odjelu za mlade, no vodi i predmete nasilja u obitelji među odraslim osobama. Trenutno je članica Hrvatske psihološke komore te aktivno sudjeluje u radu Društva psihologa Vukovarsko-srijemske županije.